Skip to main content
Skip to main content.

Nb'ajtza nik'et jqanb'al

Naj q'o' jq'inamal uj tkyimay ex ti' uj tkub' nik'et jttijla

Jun u'j jatuma tz'ib'lak jtiq'ch tten te nb'ajta te netz lu at te onxta te tu' tel nik' chi'j qaj tten junak te tne'lxax te'kx toj ja nkub' nik'et tej nb'ajta te netz. Ch'inch'a ma tajb'en tu' tokx qanat uj na'tq t-xi' q'i'nx.

U'j jatuma tz'ib'lak jtiq'ch tten te nb'ajta te netz

Ti' tten uj tkub' b'inchet jtey tqanb'al

  • Fill out and copy your forms

    You will need to provide the original and at least one photocopy of each form:

    • Petition for Probate (Form DE-111) and all attachments
    • Original Will (if there is one)
    • Notice of Petition to Administer Estate (Form DE-121)
    • Duties and Liabilities of Personal Representative (Form DE-147)
    • Confidential Supplement (Form DE-147S)

    You also may need to file the following forms if you need to prove a Will:

    • Order for Probate (Form DE-140)
    • Letters (Form DE-150)
    • Proof of Holographic Instrument (Form DE-135)
    • Proof of Subscribing Witness (Form DE-131)
  • Give notice by mail to all interested persons

    All persons or entities (such as churches or other charities) named in the Will, including each person or corporation nominated as executor, and all persons who would be entitled to inherit as heirs by intestate succession (even if the decedent left a Will) are entitled to receive notice of the Petition for Probate.
    Additional information must be provided to the court if a person's address is unknown so that notice cannot be given. In that situation, you must make a reasonable effort to locate the missing person and file a declaration or affidavit to tell the court what steps you have taken.
    If a citizen of a foreign country dies without leaving a Will or leaves a Will that does not name an executor, or if it appears from the Will that property will pass to a citizen of a foreign country, then notice must also be given to a recognized diplomatic or consular official of the foreign country, if that official maintains an office in the United States.

    Notice requirements:
    Notice must be given by first class mail or by personally delivering a copy to each person or entity at least 15 days prior to the hearing. Each person should receive a copy of the "Notice of Petition to Administer Estate" showing the hearing date information. It is also recommended (but not required) that each person be sent a copy of the Petition for Probate with all attachments.
    Note: If you are the person who is asking to be appointed as personal representative, you cannot mail the copies but must have someone else who is not a party mail the documents for you. After the copies have been mailed or delivered, have the person who mailed the documents complete the Proof of Service by Mail on the reverse side of the Notice of Petition to Administer Estate and sign the Proof of Service by Mail.
    Check to make sure that all of the persons and entities listed under 9 of the Petition for Probate have been given notice. If additional space is needed, attach a separate page. File the signed Proof of Service by Mail with the court.

  • Arrange for publication in the proper newspaper.

    Time and manner of publication:
    A copy of the Notice of Petition to Administer Estate must be published three times in the legal notice section of a newspaper of general circulation in the city where the decedent resided, with at least five days between the first and last publication (not counting the publication dates). The first publication date must be at least 15 days prior to the hearing.

    Proper newspaper:
    It is very important to publish the Notice of Petition to Administer Estate in the proper newspaper since the cost of publication is expensive and may be several hundred dollars. If the city where the decedent resided publishes a qualified newspaper, that newspaper must be used, even if other newspapers are also sold or distributed within the city and the decedent never read the designated newspaper.

    You must contact the newspaper and provide them with a copy of the Notice of Petition to Administer Estate. Pay close attention to the publishing schedule and deadlines so that the publication can be completed within the time required by law, especially if the newspaper is published only once a week. Make sure the front side of the Notice has been completely filled out. Missing or incorrect information could result in defective publication and extra cost to have the Notice re-published.

    After publication has been completed, an Affidavit of Publication must be filed with the court. Ask the newspaper whether it will file the Affidavit directly with the court or send it to you. Remember, it is your responsibility to make sure that the Affidavit is filed, even if the newspaper says they will do it for you.

  • File your proof of service and proof of publication

    File your signed Proof of Service (the reverse side of Form DE-121) and signed Proof of Publication with the court. (Keep a copy for your records.)

  • File your bond (if required)

    A bond is required of all personal representatives to protect interested persons, including beneficiaries and creditors, against the wrongdoing of the personal representative. A bond is not required if the Will waives the bond requirement, or if all beneficiaries sign a waiver of the bond requirement and the written waivers are attached to the Petition for Probate.

    The court will ordinarily require a non-resident personal representative to file a bond even if the Will waives bond.

    If a bond is required, the amount of the bond will be fixed based on the estimated value of the decedent's personal property, plus the value of the decedent's real property (if the personal representative is given full authority under the Independent Administration of Estates Act), plus the estimated value of the annual gross income of all of the estate's property.

    Bond can be reduced by requesting limited authority (so that real property cannot be sold without a court order), or by agreeing to deposit marketable securities and/or cash not required for estate administration into a blocked account that cannot be withdrawn without a court order.

  • Go to your hearing

    Appear before the court at the scheduled hearing date. After the hearing, the clerk will file the signed Order for Probate and give you back your copies of the Order. You are to take the endorsed copy of the Order for Probate to the Clerk’s Office to be certified and to obtain Letters.

Q'umb'aj tumal ex qaj xqelb'aj jakax te b'inchalk'ata tej qanb'al

Toj ja kloj lu, b'a' tjatz knet tu'nay qaj kab't xqelb'aj lu:

  • Qualifications: Qama tz'ok ch'ikatay toj jun u'j njaw tz'ib'at te q'inamal te tu'ntza tkub' tena te jatza nok qe k'u'jb'al ti'jay, jatzunay qjawal sk'et te tu' taq'ananay qa mas nim t-ab'q'ijay twitz 18 ex mya' tzyu'nk'ay te jun k'ojlab' mo mixb'a tu' tok ja aq'unt tey te jun k'okalx yolal twitzk'a. Qami ma tz'ok ch'ikat te nok qe k'u'jb'al ti'j, mo qa tej okub' kyim minti' jun te tu'j tz'ib'wa te q'inamal, jax ju'xa ilti'j jatza najla toj EE. UU. ex te at q'inamal te tu'ntza tok ch'ikat titza te nik'ulk'ata (sqa minti' u'j njaw tz'ib'at te q'inamal) mo jnik'ulk'ata tuya u'j njaw tz'ib'at te q'inamal chmo'nk'a. (qa at jun u'j tz'ib'wa te q'inamal b'ix mi nok ch'ikat titza te nok qe k'u'jb'al ti'j).
  • Nxi'xa q'i' aq'unt ti' txokb'il: Qa minti' u'j njaw tz'ib'a te q'inamal, mo qa tej u'j njaw tz'ib'at te q'inamal mi nok tch'ika jun jatuma nok qe k'u'jb'al ti'j (mo qaj xjal ch'iklak mixb'a' chokx ti'j tu'nt tzuj kyamak mo tu'j mi chk'i tu' chaq'anan), ajtza che qaj xjal at oknina tuya j-okub' kyim at choklen te tu' chok ch'ikat toj ja junt netz Q'umat
    • Moj lux i'tz (AJ: qa s-okx yek'at jun xi'mb'al te tu' tku' pax b'ix mi s-ok nojset tjaq'x tzuj tkyamak j-okub' kyim ex jtmoj ot chaj itz' naj tekax tela ex tekaxsa tela ti'j okub' kyim teja tajlal q'ij tej kyamak, aj yaltzuj moj lux i'tz at toklen ti'j netz ch'ikat che qaj titz'a mo ttzik j-okub' kwim ex qaj te titz'a mo ttzik)
    • Qaj kwal
    • Qaj tchman
    • Junt tqanil
    • Qaj mamb'aj
    • Qaj ttzik xinaq mo xu'j chuyax tzun qaj te tkab'xat titz'a xinaq mo xu'j, b'ix mya' je'n qaj te te titz'a tekax chtxu mo chman; che'nkx jtqanil tej jun moj okub' kyim tjaq'x)
    • Tqanil chu' qaj tzikb'al xinaq mo xu'j (qaj t-sobrina ex qaj t-sobrinos)
    • Qaj chman ex ya'
    • Chxi'len qaj Chchman mo ya' (qaj ttiyo ex qaj ttías tne'lxax, yajk'attza je' qaj tne'l)
    • Qaj tkwal jmoj okub' kyim
    • Kab't il te jun moj ot kub' kyim
    • Junt at oknina tuya juxmaj naqax
    • Qaj mamb'aj te jun moj okub' kyim
    • Tqanil che qaj mamb'aj te jun moj okub' kyim
    • Q'anal mo k'ojlal tej q'inamal nkub'tza tq'om tib' te tej tipomal te teja amb'il te kyamak qa otz'okx tyek'a jun tne'l maj ex mi ekub' tq'om tib' titza te q'anal mo k'ojlal te menoqat junt xjal
    • Nik'ulk'ata te Chqil xjal
    • Ntzaj q'ontat
    • La alxa junt xjal (qaj b'esint, qaj tuya, kab't mya najaj)

    Jun xjal at tokla ch'ikat b'ix mi tk'i tu' taq'anan b'a' tkub' ten ex te ch'iklakta junt xjal titza te ja k'okalx yolal twitzk'a. Qama tajb'e' te tu' ja k'okal ch'ikat b'ix aj at kab't tuya tib' tej najaj tuya nim nchex yolat, junak che qaj xjal ilti'j chi kwel xk'eyat te tu' chokx aq'anal, tz'ib'a tten. Mi nti' jun b'incha' u'j texax te mo tetzsa imprimir te tu' tok ch'ikat mo te kwel t-xk'eya tib' te tu' taq'anan. Ilti'j kwel tnik'u' jun paq u'j chmo'nk'a te ju'n che qaj xjal titza te jun plaj tej Qanb'al te nb'ajta te netz. Jun xjal nok ch'ikat titza te jatza nok qe k'u'jb'al ti'j jax ju'xa b'a' tkub' t-xk'eya tib' te tu' taq'anan te ja chjal te nok qe k'u'jb'al ti'j ex te ch'iklakta junt xjal, aj tej jun nok qe k'u'jb'al ti'j mi nti' toklen te ch'iklakta junt at oknina tuya te q'uqma k'u'jb'al mo ja'n ok te q'uqma k'u'jb'al.

Tne'l tten 1

Nik'unk'a ex yek'akx qaj kab't b'incha' u'j lu, chqil qaj lu b'a' chknet tz'alu.  Ilti'j ktza'l tq'o' j-original ex tuyax seyatloj noq junx copia te ju'n che qaj b'incha' u'j. Ja ju'xa b'a' ntajb'e' te tu' tokx yek'at qaj kab't b'incha' u'j qama tajb'ey te tu' tok nib'et jun u'j njaw tz'ib'at te q'inamal:

Tkab' tten 2

Q'olxta q'umb'aj tumal tumalxax toj correo te chqil qaj xjal chajsa.

Toxa tten 3

Nik'ulk'ata tej nex chitpet toj u'j nok te periódico tumalxax.

Tkya' tten 4

Yek'lakx tej Techb'al taj tex sma' toj correo (che'nkx jkloj "Te ale ilti'j k'elatz ti'na jq'umb'aj tumal") ex Jtechal te nex chitpet (che'nkx jkloj "Ti tten uj tjax nchitpu'") twitz jtja kawb'al.

Tjweya tten 5

Yek'lakx jtey pwaq tu', qa at-xax ilti'j.

Tqaqal tten 6

Tenk'a twitz jtja kawb'al toj jtajlal q'ij tej ab'ib' yol nik'u'nk'a. Ti'jxa tzuj ab'ib' yol, xi tz'ib'al k'okalx tyek'a jun Q'umb'aj te q'olb'ax ttxola j-u'j njaw tz'ib'at te q'inamal ex k'a'l meltz'et qaj tey t-copia tej netz Q'umat. Ilti'j kxe'l ti'na j-copia te q'umb'aj jaxax tej netz Q'umat te Nb'ajta te netz toj ja Tja nik'ub' tu'j jtz'ib'al te tu' tjatz chtz'ib'a ex te tu' tchiq' qaj U'j jatuma tku'x yol.

  • Qanb'al te nb'ajta te netz (b'incha' u'j DE-111) ex chqil qaj nchi b'aj chmet
  • U'j njaw tz'ib'at jatzuj original (qa at)
  • Q'umb'aj tumal te qanb'al te tu' tkub' nik'et q'inamal (b'incha' u'j DE-121)
  • Aq'unt ex qaj tchajsa toj chkwent jk'okalx yolal twitzk'a (b'incha' u'j DE-147)
  • Nojsalakta toj ewb'al (b'incha' u'j DE-147S)
  • Netz q'umat te nb'ajta te netz (b'incha' u'j DE-140)
  • Qaj u'j jatuma tz'ib'ak'ax yol (B'incha' u'j DE-150)
  • Techb'al ja Aq'masab' tej tu' Tchik'ajax (B'incha' u'j DE-135)
  • U'j netz q'o' tej Tzqilta Tz'ib'wata (B'incha' u'j DE-131)

Xi aq'anal tej tja kawb'al mixb'a tok ten xmoxal te ti tten uj tok nojset chqil qaj b'incha' u'j ntajb'e' titza te jun plaj tej tiq'ch tten te nb'ajta te netz. Aj, qaj kab't tten chqil b'a' chajb'en te ju'n che qaj b'incha' u'j:

  • Qanb'al te nb'ajta te netz: Junak xqelb'aj ilti'j k'a'l tzaq'b'et ex junak kloj ilti'j k'okal nojset juxmaj tzqetnaj. Qa jun xqelb'aj mo kloj nxi' lape ti'j jun U'j noq lepcht, teja q'umb'aj tumal ilti'j ja' k'okal smet toj jun t-xaq u'j tekax tela (mo u'j, qama tajb'e) ex te chmolk'ata ti'j Qanb'al. Qami ma chi ok tzqet chqil qaj kloj tej Qanb'al te nb'ajta te netz, chuyax tzun qaj u'j noq lepcht, jtajlal q'ij tej ab'ib' yol b'a' taj q'o' ujxa chokx yek'at qaj nchi ok nojset tz'ib'a' tten te q'olxta tej q'umb'aj tumal paltx. Che'nkx j-sitio web te tu' tel NIK' te tu' tb'int tokxay toj chqil toj ja u'j te tz'ib'ta te cheyxta tej nok cheyat tej u'j njaw tz'ib'at te q'inamal. Jtajlal te paq u'j chmo'nk'a ntajb'e' te tej te Tqanb'al kxe'l lape chi'j qaj tiq'ch tten tekax tten toktzsa ti'j q'inamal te ju'n che qaj ochi kyim. Che'nkx jtumal ex qaj u'j tz'ib'wa te q'inamal (qa tej okub' kyim echaj tq'o' jun u'j tz'ib'wa te q'inamal) qaj b'a' chknet tz'alu toj ja kloj lu.
  • Q'umb'aj tumal te Qanb'al te Nik'ulk'ata tej Qinamal: Tej b'incha' u'j lu najb'en te ka'b'a tajb'al: 1) te tej nkub' chitpet toj ja u'j nok te periódico ex 2) te q'olxta tumal che qaj xjal at choklen te q'ilaktzta tej q'umb'aj tumal tib'aj tzuj tajlal q'ij tej ab'ib' yol. Nojsa'nk jtz'aj toj tzalti'j jb'incha' u'j ex yek'akx  tuya Jqanb'al te nb'ajta te netz. Ktajb'e'lay j-original ex tuyala jun copia. Xi tz'ib'al te yek'lakxta kwel tq'o' jtajlal tej il ti'j ex k'a'ltz tmeltz'u' j-original ex j-copia (mo qaj copia). Mi nok meyet te tu' tok tq'o'na qaj copia toj jtey paq tu'j. Ilti'j kajb'el ja b'incha' u'j tey te q'olxta tumal che qaj xjal chaj ex te tej tu' tex chitpet.
  • Qaj taq'unt ex qaj tchajsa toj tkwent jnokx yolal twitzk'a: Jb'incha' u'j lu njatz ti' tqanil te jun tten te chqil qaj aq'unt ex qaj jatuma nok lamet jnokx yolal twitzk'a. Junak che qaj xjal chi okal ch'ikat ilti'j k'okal chq'o' chsqit toj tzalti'j b'incha' u'j.
  • Jnok nojset toj ewb'al: Junak xjal te ot tz'ok ch'ikat ilti'j kxe'l tq'o' jq'umb'aj tumal nokx qanat toj jb'incha' u'j lu tkub' toj jtajlal q'ij te taj titz' tej K'okalx yolal Twitzk'a ex jtajlal u'j nok te licencia te tu' tiy ti' k'uxb'al. Qa tej nokx yolal twitzk'a mi niy ti' k'uxb'al, tumalta tuya jun tajlal te u'j te tu' tchik'ajax te California. Qatza ch'inch'a te qa tej nokx yolal twitzk'a mi niy ti' k'uxb'al, ju'tza chjolu b'a t-xi' tyek'a.
  • Jnex q'umat te nb'ajta te netz: Ja original ex seyatloj noq junx copia teja b'incha' u'j lu ilti'j k'okalx yek'at tej tja kawb'al joniy chuya qaj kab't b'incha' u'j. Mi tz'oktz ti' menoqat jun copia ti'jxa uj tex b'aj ja ab'ib' yol, qa texi ajkawal ma tzaj tq'o' ja Qanb'al te nb'ajta te netz ex nok tch'ika titza te ja k'okalx yolal twitzk'a.
  • Qaj u'j jatuma tz'ib'ak'a yol: Jb'incha' u'j lu najb'e' te tu' tkub' na't qman ti'j te lepch teqatz te tej nokx yolal twitzk'a ex b'a' tokx q'o' te alchexa jun xjal ntajb'e' techb'al teqa tey otz'etz ch'ikatay titza te k'okalx yolal twitzk'a ex at toklen te tu' tkub' ten ti' tb'ij q'inamal. Junak che qaj xjal ma tz'ok ch'ikat ilti'j k'okal tsqita jb'incha' u'j. (Qama tz'ok ch'ikat mas te jun xjal, chka'b'al mo chqil ilti'j k'okal chsqita jaxja b'incha' u'j). Jb'incha' u'j lu ilti'j k'okalx tq'o' tej Tz'ib'al te Tzib'waxta joniy tuya chqil qaj kab't b'incha' u'j, aj tej tz'ib'al mi tz'okx tyek'a qaj U'j jatuma tz'ib'ak'ax yol menoqat tu' tajtz tmeltz'u' alchexa copia tey tete teja amb'il taj tokx yek'at. Jb'incha' u'j k'okalx q'o' toj jpaq u'j tej ajkawal te tu'ntza tej nok cheyat tej u'j njaw tz'ib'at te q'inamal kxe'l tcheya tjaq'x j-ab'ib' yol. Qa ja tey ma tz'etz ch'ikat, qaj U'j tz'ib'ak'ax yol choj chi kwelax junat te paq u'j ex chi okalx q'o' tu'j Tz'ib'al te Tz'ib'waxta. B'a' ttiq'ay nimk'a copia titza ntajb'e' teja amb'il lu mo toj alchexa amb'il uj lut at. Qaj yub' chitza tzun qaj banco mo qaj ntzaj q'ontat aq'unt te toksa jun chb'i te chqil nchajb'e' qaj copia nchi jatz tz'ib'at, ti'j tzunja at jun chojb'al noq lepcht. At ju'n che qaj yub', chitza tzun qaj ajkawal te naj chq'o' qaj tiq'ch, jax ju'xa nchajb'e' qa qaj U'j jatuma tz'ib'ak'ax yol nchi okx yek'at choj qaj 60 q'ij tojx teja tajlal q'ij taj tej Tz'ib'al te Tz'ib'waxta njatz ttz'ib'a.
  • Techb'al ja aq'masab' tej tu' tchik'ajax: Ntajb'e' ja b'incha' u'j lu qa tej okub' kyim echaj tq'o' jun u'j ejaw tz'ib'at te q'inamal chik'ajxax (tz'ib'a tten tuya q'ab'b'aj). Ilti'j kwel chmet jun copia tej U'j njaw Tz'ib'at te q'inamal titza te noq Lepchxat 4.
  • Techb'al te tz'ib'b'al che qaj chtzqi': Jb'incha' u'j lu ilxax teja ti'j qa tej ma kub' kyim echaj tq'o' jun u'j ejaw tz'ib'at te q'inamal ot jaw tz'ib'at (mo te nti' ttxola) jaj mi nti' nkub' yek'at techal (teja lu b'a' tb'ajta choj qaj u'j jaw tz'ib'at te q'inamal exi' aq'maset tjaq'x 1985). Ilti'j k'okalx tnik'u'na jun che qaj chtzqi' ti'j u'j njaw tz'ib'at te q'inamal (mo te nti' ttxola) qa b'a' tok tsqita jb'incha' u'j te tu' tok nib'et ja tb'anal tej u'j njaw tz'ib'at tej q'inamal. Ilti'j kwel chmet jun copia tej U'j njaw tz'ib'at te q'inamal titza jun u'j noq Lepcht 1.

At oxa tne'lxax tten che qaj u'j njaw tz'ib'at te q'inamal: Qaj u'j nchi jaw tz'ib'at te q'inamal nchi jatz tz'ib'at,mqaj u'j nchi jaw tz'ib'at at chechb'al ex qaj u'j nchi jaw tz'ib'at te q'inamal b'incha'wa tten. Jun u'j tz'ib'wa te q'inamal lu "nib'e'nk'a tte" ex nokx tzaqpet te q'olakta ttxola qa okub' b'inchet ex okub' aq'maset tumalxax tten titzaxsa ntzaj tq'uma jkawb'al te California ti' jun maxjalt qa teja amb'il tej sqit at tipomal ti'j u'j njaw tz'ib'at te q'inamal ex mi ekub' ten tjaq' tqa'yal tkub'. Jq'umb'aj tumal te chqil chib'aj qaj noq tiq'chk'a tten te u'j tz'ib'wa te q'inamal jaj junt lu:

  • U'j tz'ib'wa te q'inmal njatz tz'ib'at (jax ju'xa tzqi' titza te u'j tz'ib'wa te q'inamal tz'ib'a): Qaj u'j tz'ib'wa te q'inamal tz'ib'wa toj chqil nkub' tnik'u' jun b'inchal u'j, te jun tten tz'ib'a tu' xkb'il, ex nchi ok sqitat twitz ka'b'a (mo oxa) qaj chtzqi' lepch ti' ch'in chkotz qa mi netz chi' menoqat jun kotzb'al ti'j tzuj u'j tz'ib'wa te q'inamal. Jun u'j tz'ib'wa te q'inamal tzqi'nt tiq'ch tten tu' junt teja b'a' tkub' yek'at techb'al qa tej nxi' yolat te nok xqelat nok sqitat chu' qaj chtzqi' at jun teja tq'umb'aj jaxax teqa che qaj chtzqi' luqa ete'k sqitlakta tjaq' sb'ub' te at til. Jun u'j tz'ib'wa te q'inamal jaj nok nib'et ti'jx b'a' tokx tzaqpet ti cheyb'aj b'ix minti' ot tz'okx q'umat te menoqat jun che qaj tzqilta te nok sqitat. Jun u'j tz'ib'wa te q'inamal te tekax tten ja jun u'j tz'ib'wa te q'inamal tz'ib'wa (ex jax ju'xa b'a' tkub' yek'at) te tu' tkub' tb'incham tib' te joniytza tuyaj nxjjal jatuma nchaj oqxenat q'inamal b'a' tjaw b'inchet junt maj ex te q'olakxta chqil qaj q'inamal tej okub' kyim lu tzyu'nk'a te nb'ajta te netz tej nkotza ti'j nchaj q'ontat q'inamal b'a' tjaw b'inchet junt maj.
  • U'j tz'ib'wa te q'inamal che techb'al: Qaj u'j tz'ib'wa te q'inamal qacheja je'j u'j tz'ib'wa te q'inamal tz'ib'ak'ax tuya q'ab'b'aj b'incha'nk'a tu' jun njaw tz'ib'at tuya jtex t-letra. Qaj u'j tz'ib'wa te q'inamal tuya techb'al minti' tu' chok sqitat chwitz jtzqilta menoqat qaj tz'ib'ta chqil. Jun u'j tz'ib'wa te q'inamal tuya techb'al b'a' tokx tzaqpet toj cheyb'aj qa tej letra tej jaw tz'ib'at b'a' tkub' nib'et tu'j nokx q'umat tu' seyatla junx tzqilta ot tz'ok cheyat twitzk'a tej njaw tz'ib'at ex at ttzqi' noq texta tej tletra jnjaw tz'ib'at.
  • Qaj u'j tz'ib'wa te q'inamal Njaw b'inchet u'j te: Qaj u'j tz'ib'wa te q'inamal njaw b'inchet u'j te je'cheja qaj u'j tz'ib'wa te q'inamal nchi etz q'i' te netz imprimir te tu' chok nojset qaj tchq'ajlaj noq saqk'a tilb'a titza tzuj tten ex lu tqanil luqa tz'ib'ak'ax tu'nxax jkawb'al te California.. Jun u'j tz'ib'wa te q'inamal at ttxola ja jun tten te u'j tz'ib'wa te q'inamal njaw tz'ib'at qa ilti'j k'okal sqitat twitz te (junla) ka'b'a tzqilta. Teja jax nkub' tyek'a tib' tu'j tej q'umb'aj jaxax ntajb'e' tjaq' sb'ub' te il toj ja b'incha' u'j netz imprimir. Aj, tej njaw tz'ib'at ilti'j k'okalxax tk'u'j te tu' tok lape chi'j qaj ti ntema te tu' tjaw jyet jun jatuma nok qe k'u'jb'al ti'j ex te xi'mxta ti tten tu' chkub' pa't qaj q'inamal te tu' tok nojset ja u'j tz'ib'wa te q'inamal b'a'nxax.

  • Qaj xjal tuya choklen te q'umxta tumal: Chqil qaj xjal mo tiq'ch (chitza tzun qaj tja qman toj cha'j mo kab't yub' tb'anal) ch'iklak toj j-u'j njaw tz'ib'at te q'inamal, tuyaxtza nok tq'o' junak che qaj xjal mo nok onat te ch'ikb'al te nok qe k'u'jb'al ti'j, ex chqil qaj xjal at choklen te q'olxta te tkwal mo tchman ti' nb'ajta te netz mi ot chaj tz'ib'at u'j te q'inamal (tuyax tzuj qa tej okub' kyim echaj tq'o' jun u'j njaw tz'ib'at te q'inamal) je'cheja toklen te tu' tetz q'i' tumal tej Qanb'al te Nb'ajta te netz. Ilti'j kxe'l q'o' tumal noq lepcht tej tja kawb'al qa mya' tzqi' jtb'e tnajb'al jun xjal te tu'ntza mixb'a t-xi' q'o' tumal. Toj ja tten lu, ilti'j k'okal jun ipomal at ttxola te tu' tknet jxjal ot kub' naj ex yek'lakxta jun q'umb'aj jaxax mo q'umb'aj jaxax nkub' na't qman ti'j te q'umxta tumal tej tja kawb'al tiq'ch tten otiq'. Qa jun xjal te jun tnom te me'x xjal ma kyim mi ot chaj tq'o' jun u'j njaw tz'ib'at te q'inamal mo nchaj tq'o' jun u'j njaw tz'ib'at te q'inamal jatuma mi nok tch'ika jun nok qe k'u'jb'al ti'j, mo qa ti'j u'j njaw tz'ib'at te q'inamal ntzaj chik'ajax qa tej q'inmal k'a'l q'o' te jun xjal naj toj jun tnom te me'x xjal, jax ju'xa ilti'j kxe'l q'o' tumal te jun aq'anal chik'aj toj tu'j mo te cheyxta tzq'i' tej tnom te me'x xjal, qa tej aq'anal at jun te tja te nik'ub' tu'j toj Estados Unidos.
  • Qaj u'j ntajb'e' te q'umxta tumal: Qaj q'umb'aj tumal ilti'j chi xe'l q'o' toj correo te tne'l tten mo nok q'o' twitzk'a jun copia te ju'n xjal mo tiq'ch te jun 15 q'ij tjaq'x j-ab'ib' yol. Junak xjal ilti'j kwel ttz'ib'a jun copia tej "Q'umb'aj tumal te qanb'al te nik'ulk'ata tej q'inamal" jntzaj tyek'a jq'umb'aj tumal tej tajlal q'ij tej ab'ib' yol. Jax ju'xa nex q'umat (b'ix mi nok lamet) qa te ju'n xjal kxe'l sma' jun copia tej Qanb'al te nba'jta te netz tuya chqil qaj paq u'j nkub' chmet. Tqanil: Qa jatey jxjal ma tz'okx qanat te tu' tetz ch'ikat titza te k'okalx yolal twitzk'a, mixb'a t-xi' sma' qaj copia toj correo, b'ix ilti'j kxe'l tqana che kab't xjal ja jun mya' ja'n toktz te tu' t-xi' sma' jpaq u'j tey ti'j. Ti'jxa tzun qaj copia ot che'x sma' toj correo mo ot chi okx q'o', qanax tej xjal xi' smantat che qaj paq u'j te tu' tok ttz'aqsa' qaj Techb'al te ot tz'ex q'o' toj correo toj tzalti'j tej Q'umb'aj tumal te qanb'al te tu' tkub' nik'wt jq'inamal ex te tu' tok sqitat Jtechb'al te ot tz'okx q'o' toj correo. Che'nk te tu' tokxax cheyat teqa chqil qaj xjal ex tiq'ch toksa tajlal toj tajlal 9 tej Qanb'al te nb'ajta te netz ot che'x q'o' tumal. Qama tajb'ey tenb'al noq lepcht, chmonk'a jun t-xaq u'j tekax tel. Yek'akx Jtechb'al te nokx q'o' toj correo toksa sqit ti'j twitz tja kawb'al.

  • Amb'il ex jtten te uj tjax Chitpet.: Kjawalx chitpet jun copia tej Q'umb'aj tumal te Qanb'al te tu' tkub' Nik'et Q'inamal oxa maj toj kloj che qaj q'umb'aj tumal at chtxola te jun u'j nok te periódico te tu' tiy ti' chqil toj jtnom jatuma enajan xi okub' kyim, tuya tela jun jwe' q'ij toj jtne'l ex j-ultama njax chitpet (minti' tu' tok ajlet jnjax chitpet qaj tajlal q'ij). Jtne'l tajlal q'ij tej njax chitpet ilti'j te jun 15 q'ij tej ab'ib' yol.
  • J-u'j nok te Periódico at ttxola: At-xax ilti'j te tu' tjax chitpet Jq'umb'aj tumal te qanb'al te tu' tkub' nik'et jq'inamal toj ja u'j nok te periódico tete, cheka tej twi' te uj njax chitpet teja nimsa ex b'a' tel ch'iy ti' nimsa sient te pwaq te dólar. Qa tej tnom jatuma enajan xi okub' kyim ma jax tchitpu' jun u'j nok te periódico sk'o'wa, ilti'j ktza'l ajb'en periódico, tuyax tzuj qa ja'n kxe'l k'eyat mo chi kwel pa't kab't u'j nok te periódico toj jtnom ex j-okub' kyim mixnti' exi' t-xnaq'tza' j-u'j nok te periódico ch'ikb'atz. Ilti'j kyolalay tuya jnetz q'ontat u'j nok te periódico ex q'olxta jun copia tej Q'umb'aj tumal te qanb'al te tu' tkub' nik'et jq'inamal. Q'o'nkxax ti' tnab'ay j-u'j nok te calendario te nkub' chitpuntat ex qaj tenb'al te tu'ntza jkub' chitpet b'a' tok tnojsa' toj amb'il q'uma tu'j kawb'al, te texax tzuj qa tej u'j nok te periódico ma jax chitpet noqxax jun maj toj smant. Q'o'nkxax ti' tnab'ay qa tej tq'ij ja Q'umb'aj tumal ot ku'x nojset. Jq'umb'aj tumal paltx mo mya' b'a' b'a'ntza tjaw meltz'a toj jun nkub' chitpet te nok tq'o' ex jun tchojb'al noq lepcht te tu'ntza tjax chitpet junt maj ja Q'umb'aj tumal. Juxsamaj uj ot tz'ok nojset ja njax chitpet, ilti'j k'okalx yek'at jun Q'umb'aj jaxax nkub' Na't qman ti'j tej Nkub' Chitpet twitz jtja kawb'al. Qanax tej netz q'ontat u'j nok te periódico qa k'okalx tyek'a jq'umb'aj tumal nkub' na't qman ti'j txuk twitz jtja kawb'al mo qa kxe'l sma' tey ti'j. Tzulxax toj tk'u'jay, ja jun tchajsa toj tkwentay te tu' tokxax tk'u'jay ti'j te qa k'okalx yek'at jq'umb'aj jaxax nkub' na't qman toj cha'j ti'j, tuyax tzuj qa tej u'j nok te periódico ntzaj tq'uma qa kwel tb'incha' tey ti'j.

Nok ch'ikat jun nkub' nik'untat tne'lxax:

Toj chqil, nex te chaja ma'x qaq smant jatzax teja amb'il uj nokx yek'at jun qanb'al te nb'ajta te netz ujxatza b'a' tokx q'o' qaj u'j jatuma tz'ib'ak'ax yol tej nokx yolal twitzk'a Qa at jun tten te toj il naj ta' jatuma ntajb'e' naj jun txokb'il uj na'ntq ja Ajkawal te nb'ajta te netz b'a' tok tb'i Jqanb'al te nb'ajta te netz, b'a' tetz tmena'nay jun Qanb'al che qaj u'j jatuma tz'ib'ak'ax yol te nik'ulk'ata tne'lxax te tekax tel. Qaj u'j jatuma tz'ib'ak'ax tej nik'ulk'ata tne'lxax qacheja je' qaj u'j jatuma tz'ib'ak'ax yol te noq kab' q'ij qaj b'a' chetz tziyat tu' xi ajkawal te tz'ib'wa u'j te q'inamal te jun ntajb'e' texax te tej plaj ot chaj (qa jun ab'ib' yol).

Qaj tiq'ch tten tkub' jatuma qa qaj U'j jatuma tz'ib'ak'ax yol te nik'ulk'ata texax te je'cheja b'a'nxax nok chsmo' uj ja okub' kyim ja tawa te jun k'eyb'al ex ilti'j k'okal ch'ikat at ttxola te tu' tkub' nik'et j-k'eyb'al ex te sqitlakta che qaj u'j nchi ok te cheques te toj u'j. Jax ju'xa b'a' tokx ttzaqpi' qaj u'j jatuma tku'x yol toj te nik'ulk'ata texax te qa tej okub' kyim exi' tk'eya qaj q'inamal mi nchi iy yukch ex okx tjqo' jun nokx q'o' nok tb'i te depósito toj cheya kab' q'ij, b'ix ekub' kyim tjaq'x taj tu' tok lamet ja nok te depósito te noq kab' q'ij.

Mi tz'etz tziyat jun Qanb'al che qaj u'j jatuma tz'ib'ak'ax yol te nkub' nik'et texax te qatza jax ju'xa ot tz'okx yek'at jun Qanb'al te nb'ajta te netz. Ilti'j ka'jb'el jb'incha' u'j te Qanb'al te Nb'ajta te netz, B'incha u'j DE-111 tej Ajnab'il te Kawb'al, tuyaxtza jun u'j noq Lepcht toj Jkloj 3.f.(3) jatuma netzxax tyek'a jtu' taqa jatuma ntajb'entza jun U'j jatuma tz'ib'ak'ax yol te Nik'ulk'ata Texax te ex qaj tnimal texax te nchajb'e'. Qaj u'j lu, joniy chuya qaj Aq'unt ex qaj Tchajsa toj tkwent tej K'okalx yolal twitzk'a ex Jkwel nojset toj Ewb'al, chi okalx k'e't toj tja nik'ub' tu'j Jtz'ib'al.

Jax ju'xa ilti'j ktza'l ti'na jun netz Q'umat te tu' tok ch'ikat te nik'ulk'ata texax te ex qaj U'j jatuma tz'ib'ak'ax yol te nik'ulk'ata texax te sqitlakqa. Ntajb'e' jun q'umb'aj tumal te 48 amb'il tej tey tqanb'al te nik'ulk'ata texax te te chqil qaj xjal je' qaj tkwal mo tchman mo qaj nchi kotza ti'j ot kub' kyim, mo nchi ok ch'ikat titza te nok qe k'u'jb'al chi'j toj j-u'j njaw tz'ib'at te q'inamal tej okub' kyim (qa tete).

Jnok cheyat tej u'j njaw tz'ib'at te q'inamalkxe'l tcheya qaj u'j te tu'ntza tokxax tcheya teqa luxax b'a' tten nojsa'nk qa ex je'xax jtxaja uj tetz tq'uma jkawal at-xax ilti'j. Jnok cheyat che qaj Nb'ajta te netz yajk'attza k'okalx tyek'a jun Qanb'al che qaj U'j jatuma tz'ib'ak'ax yol te Nik'ulk'ata Texax te tej Ajkawal che qaj Nb'ajta te netz.

Qa tej Ajkawal te Nb'ajta te netz ma tz'etz ttziya jqanb'al, b'a' tetz ti' Jq'umb'aj ex qaj U'j jatuma tz'ib'ak'ax yol sqitlak toj B'entan te Nokx yolal che Nb'ajta te netz. Qama tajb'ey qaj copia tz'ib'watz che qaj u'j jatuma tz'ib'ak'ax yol, ilti'j k'okalx tchjo' jun chojb'al tekax tela.

Qaj u'j jatuma tz'ib'aka'x yol te nik'ub' texax ten qacheja b'a'nqa noqxax te te jun jte' q'ij te amb'il meyo'nk, chqilxax texa ja tajlal q'ij tej ab'ib' yol tib'aj Qanb'al te nb'ajta te netz. Toj ja q'ij jatuma qa chej U'j jatuma tz'ib'ak'ax yol te Nik'ulk'ata Texax te luqa at toj aq'unb'al, xi nokx yolal twitzk'a nok ch'ikat te Nik'ulk'ata Texax te, seyatloj texi mo texoj b'a' tok ch'ikat toj ja U'j njaw tz'ib'at te q'inamal tej okub' kyim titza te nok qe k'u'jb'al ti'j.

B'ixjunt, qaj U'j jatuma tz'ib'ak'ax yol te Nik'uk'ata Texax te xaxta tten nchi etz tziyat noqxax te tej ntajb'e' tne'lxax jntajb'e' naj ab'ib', ex jQ'umb'aj te nok Ch'ikat te nkub' Nik'et Texax te itli'j k'okalx tsmo' jun u'j noq lepcht jatuma nchaj tch'ika qaj tipomal tne'lxax q'o'mb'atzaqa tej nkub' Nik'untat Texax te. Te jun nik'ulk'ata texax te nex q'o' qaj tipomal te chqil te nokx yolal twitzk'a noqxax choj qaj ttej nel q'i' jatuma ja nokx yolal twitzk'a te chqil mixb'a tok ch'ikat te nimk'a q'ij (titzatzuj, ti' jun nokx q'umat te u'j njaw tz'ib'at te q'inamal mo nxi' yolat tib'aj al b'a' tok ch'ikat titza te ja k'okalx yolal twitzk'a) .

Ntajb'e' jun pwaq te chqil qaj nchi okx yolal twitzk'a te klolakta che qaj xjal nchajb'e', chuyax tzun qaj onb'al ex qaj nchi tzaj q'ontat, chi'j qaj mya' b'a' nchi kub' xnaq'tzet tej nokx yolal twitzk'a. Mi ntajb'e' jun pwaq qa tej u'j najaw tz'ib'at te q'inamal ma tz'etz ti' tib' ti'j u'j tej pwaq, mo qa chqil qaj chi kotzal k'okal chsqit jun k'elatz chi' chib' ti'j u'j te pwaq ex qaj nchi kub' q'umat te tu' tetz tz'ib'a tten nchi b'aj chmet tej Qanb'al te nb'ajta te netz.

Toj chqil, ja tja kawb'al ktajb'e'l qa jun nokx yolal twitzk'a mya' naj nokx tyek'a jun pwaq, tuyax tzuj qa tej u'j njaw tz'ib'at te q'inamal ma tz'etz ti' tib' ti'j pwaq.

Qama tajb'e' jun pwaq, jnich'in tej pwaq kxe'l lape ti'j ti' naq'anan jtipomal te tten che qaj q'inamal nxi' q'o' che junak tej okub' kyim, tuyax tzuj ipomal che qaj q'inamal mi nchi iy yukat texi okub' kyim (qa tej nokx yolal twitzk'a at Kawb'al toj tq'ab' te Nik'ulk'ata tekax tel che qaj nchin el q'i') , tuyax tzuj tajlal ot txi' q'o' tej pwaq noktz jakax toj ju'n ab'q'ij te chqil qaj te tej q'inama.

Jpwaq b'a' tajtz ti'j tokx tzunay qantta te tu' tetz tziyat meyo'nk (te tu'ntza qaj q'inamal mi nchi iy yukch mixb'a tu' chxi' k'eyat uj qami nti' q'umb'atz tu' ajkawal) mo nkub'tza kuyat te tu' tokx q'o' qaj twi' b'a' tk'eyj ex/mo pwaq nok ajlet jmi ntajb'e' te tej nkub' nik'et tej q'inamal toj jun cuenta ot kub' bloquiar jatuma mixb'at tetz q'i' pwaq uj qa minti' ot q'umj tu' ajkawal .

Was this helpful?

This question is for testing whether or not you are a human visitor and to prevent automated spam submissions.